Okružno takmičenje u gimnastici

Okružno takmičenje u gimnastici

Na Okružnom takmičenju u gimnastici koje je 28.03.207. godine održano u Paraćinu, ženska ekipa naše škole osvojila je prvo mesto. U sastavu pobedničke ekipe nalaze se: Marković Anđela 2/4, Denčić Milica 2/4, Ćirić Jovana 2/4 i Bukva Anastasija 2/2. U pojedinačnoj konkurenciji, Ćirić Jovana je osvojila drugo kesto, Denčić Milica treće, Marković Anđela četvrto a Bukva Anastasija peto mesto. Čestitamo na osvojenom prvom mestu u ekipnom takmičenju kao i na pojedinačnim rezultatima.

Državno takmičenje iz fizike za učenike srednjih škola 2016/2017.

Državno takmičenje iz fizike

Na Državnom takmičenju iz fizike koje je u subotu, 25. marta, održano u Kladovu učestvovalo je pet naših učenika koji su našu školu predstavili na najbolji mogući način osvojivši nagrade i pohvale.
Učenik odeljenja 4/1, Pavle Radojković, osvojio je drugu nagradu i plasman na Srpsku fizičku Olimpijadu koja će se održati krajem aprila.
Anđelka Vučović 3/1 i Nikola Bogdanović 2/1 osvojili su treću nagradu.
Učenik Marko Stojanović 1/1 osvojio je pohvalu.
Milena Vujičić 1/1 je osvojila priznanje.
Zahvaljujemo se našim učenicima što su na najbolji mogući način predstavili i sebe i našu školu na nivou Republike a Pavlu Radojkoviću želimo uspeh na Srpskoj fizičkoj Olimpijadi.

Osnovne informacije o 55. Državnom takmičenju iz fizike učenika srednjih škola možete pogledati ovde.

OKRUŽNO TAKMIČENjE IZ BIOLOGIJE

OKRUŽNO TAKMIČENjE IZ BIOLOGIJE

Naša škola je u nedelju, 19.03.2017. godine bila domaćin Okružnog takmičenja iz biologije. Takmičenje je počelo u 14:00č a izrada testa je trajala do 13:00č. Takmičili su se učenici iz četiri grada: Paraćina, Ćuprije, Jagodine i Svilajnca. Bilo je ukupno 37 učenika raspoređenih u tri učeionice. Na ovom takmičenju učestvovalo je 12 učenika iz naše Gimanzije. Sa njima su radile i pripremale ih za takmičenje Suzana Budisalić i Mirjana Stojanović, nastavnici biologije u našoj školi. Svi nastavnici biologije dobili su pohvale za učeđće na takmičenju a učenici koji su osvojili prvo, drugo ili treće mesto dobili su diplome. Naša škola se potrudila da bude dobar domaćin te smo kolegama i učenicima obezbedili posluženje kao i kratak seminar o saradničkoj nastavi za nastavnike.
Na republički nivo takmičenja plasirala se naša učenica Jelena Popović, 4/1. Jelena je učenica prirodno-matematičkog smera a nastavnik biologije je Mirjana Stojanović. Republičko takmičenje iz biologije biće održano u Novom Sadu 14.05.2017. godine.

Predstavili smo se na NOU festu

Predstavili smo se na NOU festu

Na petom NOU festu u Ćupriji predstavili smo se detaljima iz školskog života. Najčešći posetioci našeg štanda bili su osnovci koji će uskoro napustiti klupe osnovnih škola i birati srednju školu za nastavak obrazovanja. Dobrodošli u našu gimnaziju! Link

Državno takmičenje iz matematike za učenike srednjih škola šk 2016/2017.

Državno takmičenje iz matematike za učenike srednjih škola održano je u subotu, 11. marta 2017. godine, u Devetoj gimnaziji „Mihajlo Petrović Alas“, Novi Beograd, Bulevar maršala Tolbuhina 41.
Satnica takmičenja je sledeća:
• 9.00–9.30: Okupljanje takmičara i njihovih pratioca,
• 9.30–10.00: Otvaranje takmičenja,
• 10.00–14.00: Izrada zadataka,
• oko 18.00: Preliminarni rezultati.

Na Državnom takmičenju iz matematike učestvovala su dva učenika iz naše škole: Marko Stojanović 1/1 i Nikola Bogdanović 2/2. Oni su učenici prirodno-matematičkog smera a za takmičenje ih je pripremila i vodila Snežana Bogdanović, nastavnik matematike u našoj Gimanziji. I Marko i Nikola ostvarili su izuzetan uspeh – osvojili su treću nagradu.
Kakva je bila konkurencija i kako izgleda rang lista sa Državnog takmičenja iz matematike vidi se u prilogu ( prvi razred, drugi razred  ).

 

Nedelja svesti o mozgu u Gimnaziji

Nedelja svesti o mozgu u Gimnaziji

13 – 17. mart 2017.

Nije prvi put da u jednoj sedmici marta obogaćujemo školski rad tematskim aktivnostima koje su posvećene mozgu. Kako je globalno obeležavanje sedmice svesti o mozgu podstaklo studente, istraživače, lekare, biologe … da pokažu koliko poznaju i koliko još ne poznaju ovaj zadivljujući organ, mi smo rešili da ga sagledamo pod lupom anatomije i fiziologije, ali i iz drugih uglova. Tako je nastao zanimljiv sedmični program koji je obuhvatio raznovrstan sadržaj od mozga u tegli, elektroencefalografije, preko TED-ova i igranog filma do debate, robota i ekonomskih migracija. Sve to ima veze s mozgom! Evo programa koji je okupirao učenike, nastavnike, direkktorku i roditelje đaka, na tematskim sastancima, projekciji filma, časovima psihologije, sociologije, računarstva, biologije, istorije i filozofije.

          Kao koordinator programa, Vesna Ilić, profesorka psihologije i stručna saradnica u našoj školi, održavala je sinaptičke veze između delova naše Nedelje svesti o mozgu. Na kraju, bili smo gosti emisije Iz tinejdž ugla, u Radio Beogradu gde smo sa zadovoljstvom predstavili martovsku tematsku sedmicu, svoju školu i sredinu. U radio emisiji su učestvovali učenici: Branka Đogo, Marko Krstić, Nina Miladinović i Nevena Šutić. Poslušajte emisiju koristeći link.

Istraživačka stanica Petnica

ISTRAŽIVAČKA STANICA PETNICA

-Korak u nauku-

 

Istraživačka stanica Petnica (ISP) je „samostalna i nezavisna organizacija koja se bavi razvojem naučne kulture, naučne pismenosti, obrazovanja i kulture“. Osnovana je 1982. godine i tokom tri i po decenije svog rada, a uprkos ekonomskim i političkim krizama, neprekidno održava sminare, naučne kampove, kurseve i radionice sa ciljem da nauku približi mladima i da mlade nauče kako da „zakorače u nauku“. UNESCO je bio pokrovitelj 30. Jubileja stanice zbog „očiglednog doprinosa nauci i obrazovanju“. Iako prevashodno namenjena srednjoškolcima, IS Petnica je često organizator seminara za nastavnike, studente ili starije osnovce. Polaznici seminara neretko imaju prilike da prisustvuju predavanjima poznatih predavača iz zemlje i sveta, kao što su akademski profesori, dekani fakulteta, istraživači i naučnici. Pored gostujućih predavača, neizostavni deo svih dešavanja u IS Petnica su rukovodioci seminara, priznati stručnjaci svojih oblasti, i saradnici, studenti, često bivši polaznici, koji svojim iskustvom ali i razumevanjem, umešnošću i upornošću omogućavaju rešavanje svih nedoumica i eventualnih poteškoća.

Petnica nije samo naučna, već i kulturna i obrazovna institucija. Srž Petnice čine tri departmana: tehnički, prirodni i društveno-humanistički koji organizuju redovne seminare iz oblasti fizika, elektronika, astronomija, hemija, biologija, biomedicina, psihologija, dizajn, arheologija, istorija i mnogih drugih. Česti su i seminari koji nastaju saradnjom departmana i fuzijom različitih programa programa, a nedavno je organizovan seminar ALL (upravo tako, SVE) koji je svojim polaznicima omogućio upoznavanje sa svim raspoloživim sredstvima Istraživačke stanice. Svakako treba napomenuti sa čim sve to IS Petnica raspolaže. Petnička biblioteka se može pohvaliti obimnim sadržajem literature i predstavlja odlično mesto za rad i istraživanje širokog spektra dostupnih naučnih sadržaja. Bilo za koju oblast da se odlučite, upoznaćete se sa najsavremenijim aparaturama i metodama istraživanja. Superračunar, HPLC uređaj, brze kamere, uređaj za masenu spektometriju su samo neki od resurasa IS Petnice sa kojima se možete sresti ili čak i samostalno koristiti u istraživanjima, što je, mora se priznati, retko gde moguće. Međutim nije oduvek bilo tako, često se u stanici radilo pomoću „štapa i kanapa“, a inovativnost jeste osobina koja je vrlo cenjena. Podrškom prijatelja Istraživače stanice i nauke, Petnica je 2012. godine potpuno renovirana i modernizovana. Pored savremene opreme i stručnog kadra, udoban smeštaj, odlična hrana, divan ambijent i sama lokacija Istraživačke stanice pokraj sela, na bržuljku, u neposrednoj blizini jezera i pećine (eto prilike za nove ideje budućih istraživanja) čine savršen balans uživanja i napornog rada.

Standardni godišnji seminari Istraživačke stanice Petnica za osnovni cilj imaju da polaznike upoznaju sa celokupnim ciklusom naučnog istraživanja. Ciklus se sastoji iz više faza. Osmišljavanje projekta, teorijska priprema, organizacija rada, praktičan rad i pravilno vođenje evidencije, što uključuje i ovladavanje metodama rada, pisanje izveštaja o radu, pisanje naučnog rada, izradu prezentacija i odbranu rada su etape kroz koje će polaznike voditi stručno osoblje, ali samo one koji su dvoljno zainteresovani, spremni za naporan rad i odricnje od spavanja. Kruna  svakog petničkog projekta jeste godišnja konferencija na kojoj se prezentuju svi uspešno izvedeni projekti. Međutim, uspešnost istraživanja nije najvažnija, prevashodno se cene zalaganje, uložen trud i znanje sterečno tokom izrade projekta, makar on bio i neuspešan. Petnica svoje polaznike blisko upoznaje sa onim što vole, ali dovodi ih i do saznanja šta u stvari vole, pa je veoma značajna i kao vid profesionalne orijentacije, kao pomoć pri odabiru buduće karijere. Rad stanice se zasniva na dobrovoljnosti i interesovanju polaznika pa je pojava da se polaznici jednog seminara naredne godine prijave za drugi seminar je u potpunosti prihvatljiva i relativno česta.

Za kraj, podelio bih i svoja iskustva iz IS Petnice. Bio sam polazniki standardnih i nestandardnih petničkih seminara, a to mi je donelo višestruku korist, ali i lično zadovoljstvo. U Petnici sam uvideo razliku između nauke i školskog predmeta, u pogledu pristupa, načina rada i ličnog pristupa temi. Naučen sam naučnoj pismenosti, efikasnom traganju za informacijama, korišćenju literature, odgovornom i racionalnom korišćenju resurasa i mnogo čemu drugom. U stanici sam stekao radnu naviku, razvio kritičko mišljenje i, ono što je i najvažnije, stekao mnogo poznanika, ali i prijatelja, raspoloženih kako za druženje tako i za saradnju i rad na zajedničkim projektima, za zajedničko „koračanje“ kroz nauku.

Beseda o ženama

            

Beseda o ženama

Gimnazija – Paraćin  u saradnji sa Društvom srpskih domaćina OKO Paraćin je povodom 8. marta organizovala „Besedu o ženama“. Beseda je održana u Kulturnom centru Paraćin 7. 3. 2017. godine. Učenici paraćinske Gimnazije su kroz kratak osvrt na živote Sveta Petke, kneginje Milice, Milice Stojadinović – Srpkinje,  Milunke Savić,Nadežde Petrović, Milene Pavlović – Barili, Isidore Sekulić, Mileve Marić – Anštajn, dr Drage Ljočić, posvetili svoje misli, lepe reči i želje svim ženama kao iskreni poklon za 8. mart, Dan žena.

 

Veče posvećeno ženama nastalo je iz želje učenika Gimnazije da predstave javnosti svoje radove koji su nastali u okviru Svetosavskog literarnog konkursa na temu „Velikani srpske nauke i duhovnosti – putokaz mojoj generaciji“. Ovi radovi iskorišćeni su kao okosnica Besede o ženama u kojoj su spomenute i druge velike i značajne žene. Učenici su, takođe, iskoristili priliku da na početku Besede podsete prisutne o istorijskim korenima i značaju 8. marta u borbi žena za svoja prava.

 

Učenici Gimnazije pokazali su izuzetno poznavanje i poštovanje žena – istorijskih ličnosti, u pojedinim oblastima života.

 

Ovom druženju u Kulturnom centru prisustvovale su majke učenika, profesorke paraćinske Gimnazije, direktorke paraćinskih škola, učenici, predstavnici DSD Odbora iz Ćuprije i Jagodine i predstavnici lokalne samouprave.

 

Posebnu dimenziju ovom osmomartovskom druženju dali su predstavnici Društva srpskih domaćina. Predsednica OKO DSD Paraćin Dušica Čolić je za sve prisutne žene obezbedila poklon – stilizovano srce rađeno dekupaž tehnikom čime je Okružni odbor ovog Društva prisutnim ženama a i svim ženama Paraćina, zajedno sa gimanzijalcima, poželeo srećan 8. mart, Dan žena.

 

Ova događaj je medijski propraćen, od strane Informativne službe opštine Paraćin, lokalne televizije i štampanih medija.

Šahovska šampionka je među nama

Šahovska šampionka je među nama

Jovana Miljković završila je drugi razred u našoj školi, a već godinama uspešno se bavi šahom. Koliko je dobra šahistkinja znali su njeni treneri i porodica, a mi u školi nismo ni slutili sve dok jednog dana nije došla na nastavu noseći nekoliko medalja i veliki sjajni pehar. Bilo je to toliko mnogo odličja o vratu nežne devojke da vam je dolazilo da je pridržite pod težinom metala. Jovana je blistala od sreće i ponosa, čavrljala o turniru, služila nas bombonama.Trijumfovala je u zavidnoj konkurenciji, u nekolikim šahovskim disciplinama i rešavanju šahovskih problema. Pred njom su nova nacionalna i međunarodna takmičenja, turniri i mitinzi šahistkinja, a možda i velemajstorska karijera. Televizijsku emisiju u kojoj je Jovana bila gošća pratili smo sa ponosom, jer šampionka govori lepo i mudro, odlična je učenica i ima velike ciljeve. Jovana Miljković je prvakinja Centralne Srbije u šahu do 18. god. i Omladinska prvakinja Centralne Srbije do 20 godina.

IOP – Hemija

PODRŠKA UČENICIMA KROZ INDIVIDUALNI OBRAZOVNI PLAN

Kakvog je kvaliteta naše zemljište? Šta je jači antioksidans: zreo plod ili list kupine? Da li se sa vodonikom i kiseonikom još ponešto brčka u vodi koju pijemo? Ovo su samo neka pitanja kojima su se bavili naši hemičari iz drugog i trećeg razreda i njihove profesorke – mentorke, kroz individualne obrazovne programe za hemiju.
Nina Miladinović, 3.raz, Pavle Radojković, 4. raz. i Anđelka Vučović, 3. razred, naravno, odlično znaju hemiju. Redovan školski program ovog predmeta za njih je laka atletika, pa je školski tim procenio da im treba pružiti dodatnu obrazovnu podršku i ohrabriti njihov korak u nauku. Tako, individualizovani rad sa učenicima predstavlja proširenje nastavnog plana za ustanovu, dok je za učenike to podrška prilagođena ličnim sklonostima i sposobnostima. Profesorke Dragana Živanović i Biljana Jovanović, pružile su podršku u školi, dok su laboratorije u specijalizovanim ustanovama omogućile procedure za koje u školi nemamo uslova. Posmatranje, merenje, skaliranje, uzorkovanje … i još mnogo posla obavljeno je tokom nastavne godine kako bi planirani individualni rad obezbedio razvoj znanja i veština učenika.
Prezentacije dva istraživačka rada videli smo u školi u toku upravo završene nastavne godine, a u narednoj će nam svoj rad predstaviti i ostali naši mladi hemičari. Na taj način, Gimnazija obezbeđuje kontinuitet obrazovne podrške za vrlo zainteresovane, sposobne i vredne učenike.

Debata

Nina Miladinović u Evropskoj školi debate

              Nina je bila usred drugog razreda kada je saznala za konkurs EU info centra – svojevrsnog informacionog i kulturnog centra misije Evropske unije u Srbiji. Konkurs je pozivao srednjoškolce da se prijave za školu debate i da nekoliko zimskih i prolećnih vikenda provedu u Beogradu učeći kako se debatuje. Nina je poslala prijavu i – primljena je. Usledila je obuka za tridesetak srednjoškolaca iz cele Srbije, pod vođstvom iskusnih trenera debatovanja. Tako je Nina postala debaterka ko zmaj, jer je kroz obuku mnogo puta ukrstila argumente sa vršnjacima, vežbala da pažljivo sluša, procenjuje, prigovara i poentira.

Paraćinci su  Ninu čuli u debatnoj sesiji pod nazivom Evropski savet treba / ne treba da se bira na neposrednim izborima, . Tada su naši gosti bili i drugi polaznici škole debate – srednjoškolci iz Niša, Kragujevca, Beograda i td. Završetak ovogodišnje škole debate bila je svečana dodela sertifikata u Narodnoj skupštini Republike Srbije. Desetak školskih drugova i drugarica proveli su sa Ninom jedan zanimljiv dan u Beogradu, u organizaciji EU info centra.

Frankofonija

Mart – mesec frankofonije
DANI FRANCUSKE KULTURE U GIMNAZIJI

Mart je međunarodni mesec frankofonije, a prošlog proleća i mi smo se priključili frankofilima, predvođeni Francuskim institutom u Srbiji, profesorkama francuskog jezika u našoj školi i učenicima koji odavno govore francuski. Želeli smo da učionice, kabineti i hodnici nakratko postanu kutak frankofone kulture i da tako, pored francuskog jezika, unesemo u školu boje impresionista, melodiju Marseljeze, istorijsku slavu revolucionarnih bataljona, peščane dine ispod Sent Egzeperijevijevog aviona i uspomene sa školske ekskurzije na Azurnoj obali. Naši učenici interesovali su se za film, pop muziku, modu i strip kao izraze moderne frankofone kulture. U sali muzičke škole priredili smo veče francuske poezije i muzike. Izašli smo i na ulice kako bismo podsetili sugrađane ko je Pjer De Kuberten i da bismo ih, onako školski, preslišali. Na naše iznenađenje, stariji gospodin na tečnom francuskom brojao je do dvadeset, a učinilo nam se da se i baget toga dana malo bolje prodavao. Službenici jedne banke u našem gradu saznali su da su kredit i banknota ušli u jezik finansija baš iz francuskog.
Veliki Kami, Igo, Zola, Ruso, Montenj, Sartr, Ravel, Berlioz, Mone, bračni par Kiri i mnogi, mnogi drugi predstavnici ove velike kulture sa nama su na časovima u gimnaziji, kao što su odavno u učionicama, galerijama, teatrima i bibliotekama na svim kontinentima sveta.

Igrale se delije iz naše gimnazije

Upisujući ovu školu gimnazijalci su svesni da ih očekuje naporan rad. Obimni nastavni program, gust raspored časova iziskuju dosta vremena. Ali naši gimnazijalci ne bi bili gimnazijalci da sve ovo ne začine nekim zanimljivim dopunskim radom. Kao i svake godine, i ove je održana Svetosavska akademija u organizaciji naše škole. Značajan deo programa pripao je “folkorašima”, stoga smo odlučili da porazgovaramo sa Vanjom Cvetković, koreografom folklorne sekcije. Evo dela našeg razgovora:

Zašto baš folklor i kada se rodila ideja o folkloru?
„Zato što želimo da očuvamo i negujemo našu kulturu i tradiciju, a nema boljeg načina za to od igre i folklora.“

Da li se neko od vas bavi nekim drugim plesom?
„Trenutno ne, ali neki od nas bavili su se folklorom, doduše kraći vremenski period ali svako iskustvo je korisno.“

Koliko dugo ste spremali ovu tačku?
„Aktivno smo je spremali dva meseca, sami smo izradili koreografiju koju smo kasnije uvežbavali i usavršavali.“

Da li vam je neko od profesora pomogao?
„Trudili smo se da sve samostalno odradimo, mada je profesorka Svetlana od početka podržavala našu inicijativu i ideju, i pobrinula se za nabavku dela nošnji.“

Koliko je teško bilo da se uskladite?
„Nije bilo lako jer se niko od nas profesionalno ne bavi folklorom, ali smo zajedničkim snagama i trudom uspeli da na priredbama naše škole unesemo malo veselja, smeha i veselih boja.“

Kako ste nabavili nošnju?
„Taj deo oko tačke bio je najkomplikovaniji. Jedno kulturno umetnčko društvo htelo je da nam izađe u susret, međutim, u poslednjem trenutku saznali smo da su zbog prirodnih nepogoda sprečeni. Nekako smo se organizovali, što mi, što profesorka i škola i zajedno smo uspeli da nabavimo svu opremu koja nam je bila potrebna.“